Upute za pravovremeno otkrivanje karcinoma

Skrining testovi služe za rano otkrivanje raka, prije nego što se pojave bilo kakvi simptomi. Skrining često može pomoći u otkrivanju i liječenju prekanceroznih promjena i karcinoma u ranoj fazi, prije nego se karcinom proširi. U narednom tekstu su upute Američkog društva za borbu protiv raka za pravovremeno otkrivanje karcinoma.

Rak dojke

• Žene u dobi od 40 do 44 godine trebaju započeti godišnje preglede za rak dojke uz mamografiju (rendgenski snimci dojke), ukoliko to žele.
• Žene u dobi od 45 do 54 godine trebaju raditi mamografiju svake godine.
• Žene starije od 55 godina trebaju preći na mamografiju svake dvije godine, ili mogu nastaviti sa godišnjim pregledima.
• Pregled treba nastaviti sve dok je žena u dobrom zdravstvenom stanju i očekuje se da će živjeti još najmanje 10 godina.
• Sve žene trebaju biti upoznate sa poznatim prednostima, ograničenjima i mogućim rizicima povezanim sa pregledom za rak dojke.

Žene također trebaju znati kako njihove dojke obično izgledaju i kakve su na dodir, te odmah prijaviti bilo kakve promjene svom ljekaru.

Pojedine žene, zbog porodične anamneze, genetske predispozicije ili određenih drugih faktora, trebaju biti pregledane magnetnom rezonancom (MRI) zajedno s mamografijom. (Broj žena koje spadaju u ovu kategoriju je vrlo mali.) Razgovarajte sa ljekarom o riziku od nastanka raka dojke i najboljem planu pregleda za vas.

Rak debelog crijeva, rektuma i polipi

Za osobe s prosječnim rizikom za kolorektalni karcinom, Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje redovno započinjanje skrininga u dobi od 45 godina. To se može uraditi osjetljivim testom koji traži znakove raka u stolici (test stolice), ili pregledom koji ispituje debelo crijevo i rektum (vizualni pregled). Razgovarajte sa svojim doktorom o tome koji testovi bi mogli biti dobri za vas. Bez obzira na to koji test odaberete, najvažnije je da obavite pregled.

Ako ste dobrog zdravlja, trebali biste nastaviti redovne preglede do 75. godine.

Za osobe u dobi od 76 do 85 godina, razgovarajte sa svojim liječnikom o tome da li je nastavak pregleda pravi izbor za vas. Prilikom donošenja odluke, uzmite u obzir svoje lične preference, opće zdravlje i raniju historiju skrininga.

Osobe starije od 85 godina više ne trebaju obavljati skrining za rak debelog crijeva.

Ukoliko odaberete jedan od pregleda, osim kolonoskopije, svaki abnormalan rezultat treba pratiti kolonoskopijom.

Rak grlića materice

• Skrining za rak grlića materice treba započeti u dobi od 25 godina. Osobe mlađe od 25 godina ne trebaju se testirati jer je rak grlića materice rijedak u ovoj dobnoj skupini.
• Osobe u dobi od 25 do 65 godina trebaju raditi primarni HPV (humani papiloma virus) test* svakih 5 godina. Ako primarni HPV test nije dostupan, ko-test (HPV test s Papa testom) svakih 5 godina ili Papa test svakih 3 godine su također dobre opcije.

(*Primarni HPV test je HPV test koji se radi samostalno za skrining.)

Najvažnije je redovno obavljati preglede, bez obzira koji test odabrali.

• Osobe starije od 65 godina koje su imale redovno testiranje na karcinom grlića materice u posljednjih 10 godina s normalnim rezultatima ne trebaju se više testirati. Kada se testiranje prekine, ne treba ga ponovno započinjati. Osobe s historijom ozbiljnih prekanceroznih promjena na grliću materice trebaju nastaviti sa testiranjem najmanje 25 godina nakon postavljanja dijagnoze, čak i ako testiranje premašuje 65. godinu.
• Osobe kojima je grlić materice uklonjen operacijom iz razloga koji nisu povezani s rakom grlića materice ili ozbiljnim prekancerom ne trebaju se testirati.
• Osobe koje su vakcinisane protiv HPV-a trebaju i dalje slijediti preporuke za skrining u skladu sa svojom dobnom skupinom.

Neki pojedinci – zbog svoje zdravstvene historije (HIV infekcija, transplantacija organa, izloženost DES-u itd.) – će možda trebati drugačiji raspored pregleda za rak grlića materice. Razgovarajte sa doktorom o svojoj historiji oboljenja.

Rak endometrija

Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje da sve žene u vrijeme menopauze budu informisane o rizicima i simptomima raka endometrija. Žene trebaju prijaviti svako neočekivano vaginalno ili tačkasto krvarenje svom ljekaru.

Pojedine žene, zbog svoje medicinske historije, trebaju razmotriti godišnju biopsiju endometrija. Razgovarajte sa doktorom o svojoj historiji oboljenja.

Rak pluća

Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje godišnji skrining za rak pluća niskodoznim CT-om (LDCT) za osobe u dobi od 50 do 80 godina koje:

• Puše ili su ranije pušile
  i
• Imaju historiju pušenja od najmanje 20 pak-godina
  (Pak-godina je ekvivalent pušenja 1 paklice/kutije (ili oko 20 cigareta) dnevno tokom jedne godine. Na primjer, osoba može imati historiju od 20 pak-godina pušeći 1 paklicu/kutiju dnevno tokom 20 godina, ili 2 paklice/kutije dnevno tokom 10 godina.)

Prije donošenja odluke o pregledu, ljudi trebaju razgovarati sa doktorom o svrsi pregleda i načinu na koji se provodi, kao i o prednostima, ograničenjima i mogućim rizicima pregleda.

Osobe koje i dalje puše trebaju dobiti savjete o prestanku pušenja. Također, trebaju im biti ponuđene intervencije i resursi za pomoć.

Osobe ne trebaju biti pregledane ako imaju ozbiljne zdravstvene probleme koji će vjerovatno ograničiti koliko dugo će živjeti, ili ako neće moći ili ne žele primiti liječenje u slučaju da se karcinom pluća otkrije.

Rak prostate

Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje da muškarci donesu informisanu odluku sa svojim ljekarom o tome da li se testirati na rak prostate.

Počevši od 50. godine, muškarci trebaju razgovarati sa ljekarom o prednostima i nedostacima testiranja kako bi odlučili je li testiranje pravi izbor za njih.

Ako ste Afroamerikanac ili imate oca ili brata koji su imali karcinom prostate prije 65. godine, trebate započeti ovaj razgovor sa doktorom u dobi od 45 godina.

Ako se odlučite za testiranje, trebate obaviti PSA test krvi sa ili bez rektalnog pregleda. Učestalost testiranja zavisit će od nivoa PSA.

Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem i smanjite rizik od raka.

• Izbjegavajte sve oblike duhana.
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
• Krećite se uz redovnu fizičku aktivnost.
• Jedite zdravo, uz puno voća i povrća.
• Najbolje je ne konzumirati alkohol. Ako pijete, ograničite se na najviše jedno piće dnevno za žene ili dva za muškarce.
• Zaštitite svoju kožu.
• Upoznajte sebe, svoju porodičnu historiju oboljenja i svoje rizike.
• Redovno idite na preglede i skrining za rak.

Više o sličnim temama se informišite na našem blogu.

Izvor: American Cancer Society